Ako je jedna kuća za Bošnjaka, mora biti i po jedna kuća za Hrvata i Srbina.

Interno raseljene osobe u Bosni i Hercegovini su prioritet i za njih je, 20 godina nakon rata, potrebno pronaći prava rješenja, siguran i pouzdan pristup pravima, uslugama, prihodi za život i pristojan smještaj, kao i stalna podrška da bi im se pomoglo da se vrate u zajednice iz kojih potječu, gdjegod je to moguće. Poruka je to Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, UNHCR-a i Delegacije EU s konferencije koja je organizirana danas u Sarajevu u povodu 20. juna, Svjetskog dana izbjeglica.

Regionalni predstavnik UNHCR-a za jugoistočnu Evropu i predstavnik UNHCR-a u BiH Andrew Mayne naglasio je u izjavi novinarima prije tog skupa da u BiH još oko 100.000 interno raseljenih osoba traga za rješenjem svog problema, te da realizacija Aneksa 7. još nije završena.

”Radimo zajedno, pomoć stiže, zajedničkim snagama treba da dođemo do najugroženijih kategorija, do onih koji su još u stanju potrebe, a važno je da to ne traje predugo”, kazao je.

S tim u vezi istaknuo je odlučnost državne vlade za iznalaženje rješenja kao i inicijativu resorne državne ministrice  Vijeću ministara BiH za formiranje tijela koje će raditi na koordinaciji iznalaženja rješenja za te ljude u stanju potrebe.

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunnar Wigemark kazao je da su značajna finansijska sredstva na raspolaganju za realizaciju regionalnog stambenog programa za tu kategoriju ljudi, ali problem je što se u ovoj državi, kako je kazao, sve broji.

”Ako je jedna kuća izgrađena za npr. Hrvata izbjeglicu, interno raseljenu osobu ili povratnika, po jedna se mora uraditi i za Srbina i za Bošnjaka. Takvo brojanje se proteže na sve”, kazao je.

Naglašava da postoji i problem verifikacije, pa tako određeni ljudi tvrde da nemaju ”krov nad glavom” a godinama žive u nekim od susjednih država, odnosno inozemstvu i tamo već imaju dom.

”Zato smatram da naš fokus treba da budu interno raseljene osobe osobito, one koje borave u kolektivnim centrima. Takvih je na hiljade u BiH”, poručio je.

Upitan zašto je BiH zaobišao posljednji val izbjeglica Wigemark je odgovorio da je BiH toga pošteđena ”jer nije na liniji koja vodi prema zapadnoj Evropi”.

Obilježavajući Svjetski dan izbjeglica Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i predstavništvo UNHCR-a u BiH zajednički su organizirali konferenciju o temi ”Zajedno za najugroženije”. Glavni domaći i međunarodni akteri koji su angažirani u zajedničkim naporima za pronalazak trajnih i održivih rješenja za preostalu raseljenu populaciju u BiH okupili su se da razmijene mišljenja i iskustva o postignutom, ali i ideje kako osigurati da se ljudima s najvećim potrebama što brže i efikasnije pomogne.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac istaknula je da su, unatoč činjenici da su ogromni napori koje poduzima BiH na svim nivoima, uz veliki doprinos međunarodne zajednice, nesumnjivo donijeli stvarne i značajne rezultate, preostali još brojni izazovi na planu osiguranja pristupa pravima.

”Da bi odgovorilo na ove izazove, rekla je ministrica Borovac, Ministarstvo će ojačati koordinaciju na svim nivoima, uključujući državna ministarstva, da bi poglavlje raseljenja u BiH bilo pravovremeno zatvoreno. Na tom planu neophodna je dodatna pomoć naših međunarodnih partnera”, kazala je.

Statistika pokazuje da je oko dva miliona ljudi napustilo BiH tokom posljednjeg rata, a dvadeset godina kasnije vratilo ih se 1,1 milion. Oko 98.000 osoba još je u statusu interno raseljenih, a oko 30.000 osoba iz BiH je u statusu izbjeglice što je svrstava u države s najvećim izbjegličko- raseljeničkim problemom u BiH.

Izvor: (RTV Slon/Fena)