Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. oktobra svake godine s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja.
O važnosti mentalnog zdravlja razgovarali samo sa psihologom iz Sarajeva Đanom Lončaricom.
Đana je za Novi.ba pojasnila kako je vrlo važno da budemo svjesni koliko se, kako za mentalno tako i fizičko zdravlje treba potruditi.
"Mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti, nego smatra se jednim psihičkim zdravljem, odnosno blagostanjem, gdje čovjek može da živi svoj život u potpunosti ispunjeno i kvalitetno, onako kako on želi. Vrlo je važno da budemo svjesni koliko se, kako za mentalno, kao i fizičko zdravlje treba potruditi. Svaki čovjek treba i može da uloži u mentalno zdravlje, da bude svjestan vlastitih potreba i onoga što ga ispunjava kako bi bio koristan i sebi i drugima." - kazala je Đana.
PREUDUSLOV DOBRIH ODNOSA SA DRUGIM LJUDIMA
Đana je pojasnila kako je mentalno zdravlje vrlo važan preduslov dobrih odnosa sa drugim ljudima, te ono je važno kako bismo se nosili da svim onim što donosi život, koji često nije bajka.
"Mentalno zdravlje je preduslov naših dobrih odnosa sa drugim ljudima, naših uspješnosti na poslu, u zajednici. Ako smo mentalno zdravi, ako smo zadovoljni i ispunjeni onda mi možemo biti dobri i u svojim ulogama, dobri kao roditelji, kao djeca, kao poslovni saradnici, kao prijatelji, kao aktivni članovi društva i ustvari i u slučajevima nekih teških kriza u života, u slučajevima i nekih fizičkih bolesti, mentalno zdravlje je uslov bez kojeg se ne može." - kazala je Đana.
DEPRESIJA - JEDAN OD NAOZBILJNIJIH MENTALNIH POREMEĆAJA
Kontinuirani stres, ekonomska i socijalna nesigurnost, te generalno nezadovoljstvo životnim okolonostima uzrok su porasta oboljelih od depresije.
No, kako tvrdi psiholog Đana svako od nas je barem jednom u životu bio depresivan.
"Važno je razlikovati depresivno raspoloženje od depresije kao kliničke bolesti, koju može dijganosticirati jedino stručno lice. Ljudi se često osjećaju depresivnim i onda kažu "Ja sam u depresiji", što naravno nije isto kada je u pitanju mentalna bolest koja se mora tretirati i razgovorom i medikamentima. Svi se ponekad osjećamo depresivno i to je normalno. Nekad je depresija osjećaj neke apatije, besmisla, posljedica teških trenutaka u životu, kao što je gubitak posla, gubitak bliske osobe. To su sve faze u kojima je važno da se ti ljudi koji prolaze kroz te teške faze obrate psihologu ili psihiterapeutu. Zato je važno znati da psiholog i psihoterapeut nisu ljudi koji se bave samo s ljudima koji imaju neke dijagnosticirane mentalne poremećaje, nego su to stručna lica koja svakom čovjeku mogu pomoći da živi kvalitenije, ispunjenije, odnosno da prođe kroz neke teške trenutke. Zanimljivo je da je svako od nas barem jednom u životu ili će biti ili je bio, može se svrtati da je imao neki psihički problem. Da li je to neka reaktivna depresija, da li je neki PTSP nakon nekog teškog događaja ili je to neki drugi poremećaj raspoloženja. Ljudi smo, nismo roboti, podložni smo promjenama raspoloženja koje zavise od konteksta raspoloženja." - pojasnila je Đana.
Depresija je veća tamo gdje su ugrožene primarne potrebe ljudi, gdje ljudi nisu ispunjeni, gdje su egzistencijalno ugroženi.
Također, nezaposlonost pridonosi tome da se ljudi osjećaju ugroženi i materijalno i egzistencijalno i imaju strah za svoj život.
No, prema riječima Đane najvažniji je kontatk sa samim sobom i prepoznavanje vlastitih emotivnih stanja.
"Ono što je najvažnije je kontakt sa samim sobom i prepoznavanje vlastitih emotivnih stanja, jer to je preduslov da se ta osoba obrati ili članovima svoje porodice ili prijatelja ili stručnog lica za pomoć." - dodaje Đana.
PREVENCIJA JE KLJUČNA
Na kraju Đana zaključuje kako je prevencija najvažnija.
"To znači na vrijeme biti svjestan svega toga što nas čini ljudima, to je naših potreba i emocija. Naučiti otvoreno govoriti o njima, posebno bliskim ljudima, sa kojima je jako važna ta jedna razmjena, ne samo verbalno, to je jedna psihološka i emocijalna razmjena, koja pomaže ljudima da budu u kontaktu sa drugima i sa sobom i da znaju ustvari šta je ono šta ljudi žele da rade. Ljudi česti rade stvari koje ne žele, nisu ispunjeni u svojim društvenim kontaktima. Prevencija je uvijek prepoznavanje vlastitih emocija, naravno uvažavanje tuđih emocija i potreba i empatija sa drugim ljudima, što opet dovodi do kvalittenih odnosa sa njima, a ti kvalietni odnosi grade bolju društvenu zajednicu, korisniju, aktivniju i sve ono što je čini." - kazala je Đana za Novi.ba.
(novi.ba)
Нема коментара:
Постави коментар